Archive for the ‘Pejzazi’ Category
Bijelo Polje
Bijelo Polje se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, na magistralnom putu koji vodi od primorja do Beograda, a predstavlja i jednu od stanica pruge Beograd-Bar. Za vrijeme turske vladavine bio je jedan od trgovačkih centara tog područja i zvalo se Akovo, a krajem 15.v. pominje se kao Nikoljpazar. Današnje ime je dobio po cvjetovima bijele rade kojima je u proljeće bilo prekriveno polje u kojem se grad nalazio. Grad i polje presijecaju rijeke Lim i Lješnica, a u neposrednoj blizini grada nalaze se kisjele vode, odnosno, mineralni izvori. Arheološka istraživanja u okviru kojih su pronađeni neki veoma stari predmeti, pokazuju da je na prostoru današnjeg grada naselje postojao još u neolitu. Od sakralnih građevina sačuvano je nekoliko crkava i manastira. Među njima je najznačajnija crkva sv. Petra koju je izgradio humski knez Miroslav i u kojoj je pisano Miroslavljevo jevanđelje, ćirilični rukopis na pergamentu, raskošno ukrašen inicijalima i minijaturama. Od sakralnih objekata potpuno je sačuvana crkva sv. Nikole iz 16 vijeka i u njoj se čuva žrtvenik sa natpisom od čvrstog bijelog kamena podignut rimskom božanstvu Herkulu. Grad je okružen prelijepom prirodom, pašnjacima, šumama koje su prošarane izvorima, a od priprodnih ljepota izdvaja se Đalovića klisura.
Durmitor
Predio Durmitora, poznat po ljepoti i netaknutoj prirodi, proglašen je nacionalnim parkom 1952.godine, a zajedno sa rijekom Tarom, pod zaštirom je UNESCO-a. Nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore, masiv Durmitora dug je 55 km, a nacionalni park , pored planinskog masiva, obuhvata kanjone Tare, Sušice i jedan dio kanjona Komarnice. Najviši planinski vrh je Bobotov kuk koji je visok 2523m, a odmah ispod njega su Bezimeni vrh visine 2487m i Šljeme (2455m). Brojnost planinskih vrhova različitoh oblika i pristupačnosti privlači veliki broj planinara. Impozantni planinski vrhovi ( gotovo 50 ih je visoko više od 2000 metara) izdižu se iznad travnate visoravni koja je „okićena“ brojnim prelijepim jezerima. Jezera na durmitorskoj visoravni pozanat su i kao „gorske oči“, a ima ih 18, a razlikuju se po veličini, obliku, količini vode i dr. Ova lednička jezera nalaze se na visoravni od 1500m nadmorske visine i daju posebnu draž ovom predjelu. Najveće i najpoznatije je Crno jezero u čijoj se blistavoj vodi reflektuje vrh Međeda, a nalazi se 2 km od Žabljaka, poznatog ski-centra. Brojne su biljne i životinjske vrste, a neke od njih su i zaštićene. Ima veoma složen eko sistem, šume čine četvrtinu nacionalnog parka, a dominarju hrast, bukva, bor, jela… Od životinja na ovom području mogu se vidjeti vjeverice, vukovi, medvjedi, lisice, divokoze, soko, orao, jastreb i mnoge druge.
Durmitor je atraktivan i zimi i ljeti. Zimi ga posjećuju ljubitelji skijanja i planinarenja, a ljeti oni koji žele da uživaju u planinskom vazduhu, prelijepim bojama pašnjaka i šuma, šetnjama pored jezera i šumskim stazama.
Kucka krajina
Kučka krajina, kao što sam naziv kaže, pripada području Kuči, a njene planine su u sastavu Prokletija. Naziv se obično odnosi na veći dio južnog dijela planine Kučka Krajina uključujući vrhove Surdup, Sila, Kanjavi vrh, Smojan i mnoge druge. Ovaj planinski dio se često naziva i Žijevo (ili Žijovo) i, iako se obično koriste oba naziva za to cijelo područje treba praviti razliku. Naime, Kučka Krajina je širi pojam, to je region u Crnoj Gori, 40tak km udaljeno od Podgorice, u blizini albanske granice i naseljeno je potomcima plemana Kuči. Ovo područje proteže se od planine Komova na sjeveru do Podgorice i kanjona Cijevna. Danas se sve te planine, osim Komova, zovu Kučkim planinama, uključujući i dio oko Maglića, sa katunima Mokra i Širokar koji su nekad bili smatrani dijelom Žijova. S obzirom na to da su se vremenom mnogi vrhovi, zaravni i doline postali zanimljivi za planinare i izdvajani kao pojedinačni ciljevi planinarskih i trekking tura, termin Žijovo je postao ograničeniji i danas se dnosi samo na vrh Žijovo i njegovu okolinu, dok se poznati vrhovi Surdup, Štitan, Pasjak, Maglič, Vila, Krisitor, Šila, Treskavac obuhvaćeni nazivom Kučke planine.

