Kučka krajina, kao što sam naziv kaže, pripada području Kuči, a njene planine su u sastavu Prokletija. Naziv se obično odnosi na veći dio južnog dijela planine Kučka Krajina uključujući vrhove   Surdup, Sila, Kanjavi vrh, Smojan i mnoge druge. Ovaj planinski dio se često naziva i Žijevo (ili Žijovo) i, iako se obično koriste oba naziva za to cijelo područje  treba praviti razliku. Naime,  Kučka Krajina je širi pojam, to  je region u Crnoj Gori, 40tak km udaljeno od Podgorice, u blizini albanske granice i naseljeno je potomcima plemana Kuči. Ovo područje proteže se od planine Komova na sjeveru do Podgorice i kanjona Cijevna. Danas se sve te planine, osim Komova, zovu Kučkim planinama, uključujući i dio oko Maglića, sa katunima Mokra i Širokar koji su nekad bili smatrani dijelom Žijova.  S obzirom na to da su se vremenom mnogi vrhovi, zaravni i doline postali zanimljivi za planinare i izdvajani kao pojedinačni ciljevi planinarskih i trekking tura, termin Žijovo je postao ograničeniji i danas se dnosi samo na vrh Žijovo i njegovu okolinu, dok se poznati vrhovi  Surdup, Štitan, Pasjak, Maglič, Vila, Krisitor, Šila, Treskavac obuhvaćeni nazivom Kučke planine.

Ovaj kompleks oivčen je rijekom Cijevnom , granicom sa Albanijom, Zetskom ravnicom, Moračom i Malom rijekom, Verušom, a ovo podru;je poynato ej po prelijepim jezerima Bukumirskom (koje se nalazi tačno ispoad Pasjaka) i Rikavačkom (ispod katuna Širokar).  Na ovom području sudarajau se i miješaju topla mediteranska klima sa hladnijom, planinskom. Zahvaljujući kombinaciji uticaja glacijalnih i kraških procesa prisutni su razni geološki oblici, rupe u krečnjaku, duboke jaruge, kamenite ploče, klanci i sl. Padine ovih planina obrasle su žbunjem, četinarskim i listopadnim šumama, brojni su i katuni pa su pogodne za ispašu.

Comments are closed.